Blog

Imate li vremena za kavu?

„Ako me ovog trenutka ponudiš kavom, poštivat ću te, sjećat ću te se i častit ću te sljedećih 40 godina“,

Imate li vremena za kavu?

Sve je počelo s buđenjem, novi dan, novo jutro, svi smo posegnuli za kavom. Na prstima ste se šunjali u kuhinju i posegnuli za piksom jake crne kave ili ste energično pustili svjetlo u dom i pripremili filtere kave za aparat. U Italiji se za to vrijeme počelo kuhati prve espresse, prve od 20 milijuna koji će se skuhati za taj dan. Croissant u Parizu pustio je mirise toplog peciva i maslaca nad cijelim gradom, a milijun puta izgovoreno je grand creme. Bečke kavane otvaraju vrata početku društvenog dana uz srebrne poslužavnike za kavu, čašu vode i bečke kekse koji su tradicionalno uz svaku šalicu napitka. Dan je počeo kad je kava skuhana.

Ali priča o kavi počela je ranije, prije tri tisuće godina u Etiopiji, u provinciji Kaffa, u kojoj su mještani miješali plod kave sa životinjskom masti, te tako spravljeni napitak pili prije odlaska u plemenske bitke, uviđajući kako im tajanstveno zrno daje energiju.

Glavni sastojak kave je kofein koji se apsorbira u krvi kao stimulans organizmu, pružajući mu energiju i zadovoljstvo minimalno naredna četiri sata od konzumacije, što ovo zrno čini izuzetnim napitkom koji se ne zaboravlja. U vrijeme plemenskog načina života, ljudska snaga je bilo glavno oruđe svake skupine, bez nje preživljavanje i osvajanje nije bilo moguće.

Uz kofein, kava sadrži druge brojne hranjive vrijednosti kao što su bjelančevine, voda, masnoće i minerale, izvor je magnezija, mangana i fosfora. Svakodnevno ispijanje kave u umjerenim količinama može imati povoljan efekt na rad srca, krvnih žila i tlaka, no prekomjerne količine mogu izazvati sasvim suprotno.

Takav glas o kavi prenosio se tiho, šapatom, kako bi se sačuvala tajna snage plemena, te je tek devetog stoljeća s afričke visoravni došla u Arabiju i Egipat, zahvaljujući moreplovcima. Jemen postaje prva država koja je imala i plantaže kave, u gradu Mocha gdje nastaje najpopularnija vrsta kave caffe mocca.

Kava u Europu dolazi polovinom 16. stoljeća, na jug kontinenta dopremili su je mletački trgovci. Sto godina nakon upoznavanja s napitkom otvara se prva kavana u Veneciji, te tajna kave službeno biva objavljena širokoj masi. Nastavlja svoj put u ostale gradove Italije, otvarajući kavanu za kavanom, stvarajući tradiciju kakvu nitko nije mogao predvidjeti početkom priče. Od zrna zamiješanog životinjskom masti, postaje kultura i srž društvenog života diljem svijeta. 

„Crna k'o vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav“ riječi su talijanskog državnog tajnika koje su naišle na otpor kršćanske Europe, ali i dovele do preokreta sudbine kave. Naime, biskupi su zahtijevali od pape Klementa IX zabranu napitka, no kušajući kavu i osjetivši njene blagodati, papa krsti kavu i ona postaje prvo piće s papinim blagoslovom.

1683. godine otvorena je prva kavana u Beču. Središte društvenog života postaju mjesta s udobnim foteljama i mramornim stolovima, svako jutro prezentirajući novinske tiskovine iz cijelog svijeta, uz napitak od kave, čašu vode i tradicionalne bečke kekse. Srednja Europa je otisnula put kave upravo kroz Bečke kavane, koje danas službeno predstavljaju nacionalnu nematerijalnu kulturnu baštinu pod UNESCO-vom zaštitom.

Kavane se nakon toga otvaraju diljem Europe, u Parizu, Londonu, te 1776. godine kava stiže u Ameriku. Sve zemlje koje je kava osvojila nisu mogle proizvoditi crno zrno zbog klimatskih uvjeta pod kojima se kava može uzgajati, stoga su tražile rješenje u uzgoju na južnim dijelovima svijeta ili trgovini.

Najveće plantaže kave nalaze se vrućim krajevima Afrike i Indonezije, te umjerenih klimatskih područja Južne i Srednje Amerike, Etiopije i Kariba. 

Kava je tropska drvolika biljka kojoj je potrebna vrućina kako bi dozreli plodovi u obliku crvenih bobica sa sjemenkama. Zreli bobičasti plodovi zriju od 6 do 8 mjeseci, nakon čega dobivaju zagasitu crvenu boju po kojoj su i dobili ime. Unutra se nalazi dvostruko zrno koje se mora odvojiti od kore i mesa ploda, te osušiti.

Uzgoj na plantažama, a zatim i sama berba kave zahtijevala je veliki broj ljudi koji su ručno obrađivali svaku bobicu, kako bi se dobilo najbolje zrno za najkvalitetniju kavu, ali i zbog takvog tretmana i najskuplju.

Svježu zelenu kavu potrebno je pržiti kako bi dobili konačan okus, a upravo primjena topline na zrno određuje krajnju kvalitetu arome, stoga se prženje najčešće odvija u zemlji uvoznika.

Za Europu, uvozna luka kave iz cijelog svijeta, uz Napulj, je Trst, gdje se nalaze najvažniji talijanski uvoznici i distributeri i svi najpoznatiji proizvođači kave, pa tako i najveća tvornica kave na svijetu - Illy, no, najveći svjetski proizvođači kave su Brazil, Vijetnam, Kolumbija, Indonezija, Etiopija.

Na kvalitetu zrna svježe kave utječe kiselost tla, nadmorska visina i osobito klimatski uvjeti, stoga razlikujemo dvije sorte kave, Coffea arabica i Coffea robusta.

Coffea arabica, poznata kao brazilska kava, raste u Južnoj i Srednjoj Americi, Karibima i Etiopiji, te predstavlja 70% svjetske proizvodnje kave. Zrna su bogata, aromatična i punog okusa, a prema mišljenjima stručnjaka, najbolja od svih sorti.

Coffea robusta prevladava u instant kavama, no nerijetko u Italiji popit ćemo ukusni espresso od mješavine robusta i arabica zrna, što ovom napitku daje jaču aromu, bolju, dugotrajniju i gušću pjenicu te veći postotak kofeina koji se nalazi u robusta kavi. Raste na nižim obroncima Afrike i Indonezije, sam uzgoj je jeftiniji u odnosu na arabicu.

„Ako me ovog trenutka ponudiš kavom, poštivat ću te, sjećat ću te se i častit ću te sljedećih 40 godina“, stara je Turska poslovica. Ispijanje kave u Turskoj je mala ceremonija zlatnih džezvi u kojima se kuha jaka, crna turska kava, a najčešće je začinjena štapićima cimeta, vanilijom ili kardamomom. U Sudanu ili Maroku ukusni crni napitak poslužit će uz klinčiće ili paprom u zrnu.

No niti kulinarstvo nije izbjeglo čari kave. Pačja prsa marinirana kavom, soli, šećernim sirupom i vodom, nakon šest sati bit će spremna za grill kakav se ne zaboravlja. 

Iz Harisse predstavljamo vam Arapski začin za kavu, koji objedinjuje arome Bliskog Istoka, kardamom, cimet, klinčić, piment, muškat i papar. Dodajte žličicu svijeta u espresso, caffe late, capuccino, ice-coffee i probudite uspavana čula.

Ispijte kavu s aromama tradicije i mirisom neispričanih priča.