Blog

Kuhano vino

Kuhano vino

Ništa ne kaže zima kao nekoliko slojeva odjeće, snijeg i šetanje gradom dok je ukrašen lampicama, božićnim ukrasima i štandovima. Osim kapa, šalova i rukavica, mnogima omiljeni način zagrijavanja u ovo hladno doba je ispijanje kuhanog vina. 

Povijest kuhanog vina počinje već u doba antike, a općepoznatu ljubav između starih Rimljana i vina teško je zaboraviti. Prvi zapisi o kuhanom vinu datiraju iz 2. stoljeća, a pili su ga vojnici kako bi se zagrijali tijekom svojih ratova i osvajanja. Rimljani su proširili svoju strast prema vinu diljem Europe te ju spojili s novootkrivenim začinima, čija je kombinacija najviše postala popularna u srednjem vijeku jer su ljudi te začine koristili da bi se zaštitili od bolesti i kako bi iskazali svoje bogatstvo. 

Raznovrsnost zemalja i običaja unutar Europe donijela je do toga da skoro svaka država ima svoju verziju i naziv za kuhano vino. Iako se u nekim zemljama popularnost s vremenom smanjivala, u nordijskim državama je bilo upravo suprotno. Njihova inačica nosi naziv glögg (gløgg, glögi), a radi se od crnog vina u koje se dodaju šećer i začini poput cimeta, kardamoma, đumbira, klinčića i gorke naranče, a mogu se naći i žestice poput votke i brandya. Poslužuje se s grožđicama, suhim klinčićem, blanširanim bademima i keksima sa đumbirom. 

Za razliku od sjevernih zemalja, u Njemačkoj i Austriji se koristi naziv Glühwein, a oni crnom vinu tijekom kuhanja dodaju štapiće cimeta, zvjezdasti anis, klinčiće, šećer, citrusno voće i ponekad vaniliju. Danas se ta verzija smatra najpoznatijom pa se tako i u našoj regiji koristi slična mješavina začina, koja sadrži klinčiće, cimet, šećer, naranču i muškatni oraščić. U Moldaviji i Bugarskoj u kuhano vino stavljaju med i papar, a u Makedoniji umjesto papra cimet. Najzanimljivija inačica ovog omiljenog zimskog pića je kanadska, gdje se u crno vino tijekom kuhanja dodaju javorov sirup i žestica.

Zahvaljujući Charlesu Dickensu i njegovoj Božićnoj priči, danas kuhano vino najviše povezujemo sa zimskim i božićnim dobom. “Može jedno kuhano vino?” vjerojatno je jedna od najčešćih rečenica na adventskim tržnicama u prosincu, a ako vam se ne da čekati u redovima ili jednostavno preferirate udobnost doma, bit će vam drago kada saznate koliko je kuhano vino lako napraviti. 

Prvi i najbitniji sastojak - crno ili bijelo vino. Mnogi kažu da je bolje koristiti jeftinija vina jer se okus ionako blago izgubi tokom kuhanja i nakon dodavanja začina. Limun, naranču i klementine najbolje je koristiti svježe i narezane na ploške, a s ostatkom začina (najpoznatiji su klinčić, cimet, šećer i zvjezdasti anis) dodaju se odmah u lonac. Vino se kuha na 60-70 °C tako da alkohol ne ispari, oko 10 minuta, a kada je gotovo ili odmah poslužiti ili ostaviti da odstoji 24 sata u frižideru kako bi se bolje pomiješali okusi (u ovoj verziji se vino ponovno grije prije posluživanja). 

Ukoliko niste obožavatelj kuhanog vina, a svejedno se želite utopliti ove zime, isprobajte kuhani cider ili gin, a ako putujete u Poljsku obavezno probajte "grzane piwo”, tj. kuhanu pivu, za koju koriste slatka belgijska piva i iste začine kao za vino. Na kraju svakog zimskog dana, najljepše je zagrijati se uz šalicu toplog pića okruženi prijateljima i obitelji, na bilo kojem štandu ili za bilo kojim kuhunjskim stolom.